Kad su konji izgubili bitku s benzinom: Automobil prvi put zarežao ulicama Pule 1901.

Bilo je to u petak, 26. travnja 1901. godine, kada su se dvojica pulskih kočijaša i jedan novinar zatekli u nevjerici pred čudom nove ere – „samohodnom kočijom“ bez konja, koja je protutnjala Giardinima.

Vozio ju je neimenovani kapetan austrougarske ratne mornarice, a Pula je time zakoračila u automobilsku budućnost.

No, još zanimljivije – svega dva tjedna ranije, u istoj je luci isproban prvi električni automobil, namijenjen zapovjedniku brodogradilišta.

Dok su kočije tada još bile svakodnevica na ulicama, a velocipedi luksuz časnika, tehnološki val polako je zapljuskivao Istru. Električni automobil izradila je budimpeštanska podružnica tvrtke Siemens & Halske, a vozilo se kretalo po tračnicama unutar brodogradilišta.

Punilo se satima, a domet mu je bio 15 kilometara – dovoljno da zadivi javnost. Vijest o tom testiranju, objavljena u Il Giornaletto di Pola, stajala je uz još jednu zanimljivost: u Državnoj palači otvorena je prostorija za skladištenje bicikala časnika – znak tko je tada vladao cestom.

Kada je automobil na benzin zarežao Giardinima, jedan kočijaš s Trga Portarata ogorčeno je dobacio kolegi: „Nije dovoljan električni tramvaj što žele uvesti – sad imamo kočiju bez konja! Ludost, ne može se više živjeti!“ Činilo se tada da je svijet izmaknuo kontroli – ali zapravo, samo je ubrzao.

Do 1904. godine Pula je već imala električni tramvaj, a u cijeloj Istri brojala se svega devet automobila. Prvi taksi stigao je 1912., a ambulantno vozilo 1913. godine.

Nekadašnji kraljevi gradskih prometnica – kočije i njihovi majstori s Premanturske ceste, Francesca Steina i Michelea Pocivalnika – ušli su u povijest, zajedno s konjskom zapregom.

Dvadeseto stoljeće u Puli počelo je galopom tehnološkog napretka, no ubrzo su konje zamijenili kotači – prvi na struju, a potom i na benzin.