Zvjezdana noć Vincenta van Gogha: Između znanosti, umjetnosti i svjetlocida

Svjetlocid je po EU zakonodavstvu, koje je RH nedavno prihvatila u svoj pravni sustav, bestijalna devastacija prirodne noćne tame, uništavanje noćnog krajobraza do neprepoznatljivosti na štetu društva i pojedinca.

Za Vincenta van Gogha čuli smo svi, njegova slika „Zvjezdana noć“, spada u svjetsku umjetničku baštinu.

Zvjezdana noć naslikana je negdje tijekom lipnja 1889. za vrijeme Vincentova boravka na liječenju u sanatorijumu Saint-Rémy-de-Provence.

Nitko, pa ni sam autor nije zabilježio vrijeme u kojem je ova lucidna slika stvarana. Svijet umjetnosti prepoznao je besmrtnost „Zvjezdane noći“.

Narednih stotinjak godina  smatralo se kako slika nema strogu činjeničnu utemeljenost, već predstavlja umjetnički izričaj kojeg je noćni krajobraz samo inspirirao. 

Prije četiri desetljeća (1984.) astronomi George Abel (Sveučilište Kalifornija, Los Angeles) i Charles Whitney (Sveučilište Harvard) te povijesničar umjetnosti Albert Boime (Sveučilište Kalifornija, Los Angeles) studiozno su pristupili detektivskom poslu otkrivanja vremena nastanka slike, pozicije slikara prilikom kadriranja i njezinoj astronomskoj revalorizaciji.

Foto: IstraIN

Ustanovili su kako je Vincent van Gogh vjerno nacrtao izgled zvjezdanog neba negdje u lipnju 1889. 

Doktorand Elijah Jeong-hyun Kim (Sveučilište Kjung Hi) nedavno je u časopisu Scientific Reports objavio znanstveni rad kojime je interdisciplinarnim znanstvenim pristupom nastanak „Zvjezdane noći“ pozicioniran na datum 22. srpnja 1889. Time se direktno osporava višedesetljetno prihvaćeno stajalište svijeta umjetnosti.

Usporedimo li argumente iz sredine osamdesetih i današnje, ne bi se tek tako mogli odlučiti kome se prikloniti.

Znanstvenici su na direktan i indirektan način došli do impozantnog skupa podataka iz onog vremena. Od lječničkih kartona, privatnih pisama, svjetovnih opisa vremenskih prilika, događanja na pouzdane datume, astronomskih podataka, arheoastronomijom, izvida na licu mjesta, ondašnjih razglednica… Sve zajedno upućuje na nastavak „misterije“ nastanka „Zvjezdane noći“,  ipak sagledamo li sve to u novom svjetlu, čini se da je prava istina doslovce u sredini.

Vincent van Gogh najvjerojatnije je „Zvjezdanu noć“ započeo u lipnju, a završio u srpnju. To bi najbolje objasnilo i pomirilo argumente zastupnika prve i druge teorije.

Jedno je pak potpuno sigurno! Neki novi klinci, moderni umjetnik/ca ala van Gogh danas sigurno ne bi bili kadri nacrtati takav prizor! Ne zbog neznanja ili nestručnosti, ili nedostatka dobrodošle umjetničke lucidne ludosti, već zbog mangupa u našim redovima. Onih  koji svojim bestijalnim svjetlosnim noćnim instalacijama umjetne rasvjete (pretežito) privatne provenijencije,  devastiraju noćno nebo do neprepoznatljivosti!

Vincent je možda bio lud (za svojeg liječnika napisao je da je luđi od njega), no ovi naši svjetlocidaši nisu ludi, oni su samo bahati kršitelji zakona Republike Hrvatske, stoga za njih nema olakotnih okolnosti pred sudom javnosti i pravde. Dok spora pravda dosegne kršitelje zakona, pogledajmo sliku „Zvjezdana noć“, nebesa su divna, zagonetna i čekaju na nas. Mi smo svemirci, svemir pripada svima nama i mi njemu. Hvala ti Vincente!