Vino, pivo ili žestoko? Veliko istraživanje otkrilo postoji li doista „zdraviji“ izbor

Je li za zdravlje svejedno pijemo li vino, pivo ili žestoka pića? Veliko istraživanje na više od 340 tisuća ljudi pokazalo je da bi vrsta alkoholnog pića mogla imati određenu ulogu, no jedna stvar ostaje jasna – s većom konzumacijom rastu i zdravstveni rizici.

Ana Totman
Ana Totman

13 Kolovoz 2026 I 07:15

Vino, pivo ili žestoko? Veliko istraživanje otkrilo postoji li doista „zdraviji“ izbor
Arhiva IstraIN

Čaša crnog vina uz ručak desetljećima ima reputaciju „zdravijeg“ izbora od piva ili žestokih pića. No koliko u tome zapravo ima istine?

Odgovor su pokušali pronaći znanstvenici analizirajući podatke više od 340 tisuća odraslih osoba iz britanske baze UK Biobank. Sudionike su pratili prosječno 13,4 godine, a istraživače nije zanimalo samo koliko alkohola konzumiraju, nego i što najčešće piju.

Rezultati su pokazali jasnu razliku između umjerene i veće konzumacije alkohola.

Kod osoba koje su konzumirale velike količine alkohola vrsta pića više nije činila veliku razliku – povećan zdravstveni rizik zabilježen je bez obzira na to jesu li pili vino, pivo, cider ili žestoka pića.

U usporedbi s osobama koje nisu pile ili su alkohol konzumirale tek povremeno, kod velike konzumacije zabilježen je 24 posto veći rizik od smrti od svih uzroka, 36 posto veći rizik od smrti od raka te 14 posto veći rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti.

A što je s čašom vina?

Zanimljiviji rezultati pojavili su se kod male i umjerene konzumacije.

Konzumacija piva, cidera i žestokih pića čak je i u manjim ili umjerenim količinama bila povezana s većim rizikom od pojedinih negativnih zdravstvenih ishoda.

Kod vina je, međutim, uočena drukčija povezanost. Umjerena konzumacija vina bila je povezana s 21 posto manjim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s osobama koje nisu pile ili su alkohol konzumirale samo povremeno.

To, međutim, ne znači da su znanstvenici dokazali kako je vino zdravo.

Riječ je o opservacijskom istraživanju, što znači da ono može pokazati povezanost, ali ne može dokazati da je upravo vino uzrok manjeg rizika. Na rezultate mogu utjecati i brojne druge razlike među ljudima koji preferiraju vino i onima koji češće biraju druga alkoholna pića – od prehrane i prihoda do tjelesne aktivnosti i drugih životnih navika.

Istraživači zato naglašavaju da rezultati ne predstavljaju preporuku za početak konzumiranja alkohola zbog mogućih zdravstvenih koristi.

Količina je ipak ključna

Najjasnija poruka istraživanja odnosi se upravo na veću konzumaciju alkohola. Bez obzira na to nalazi li se u čaši vino, pivo ili žestoko piće, veće količine povezane su s povećanim rizikom od smrti i niza bolesti.

Posebno je zabilježena povezanost veće konzumacije alkohola s većim rizikom smrtnosti od više vrsta raka.

Drugim riječima, rezultati daju nešto nijansiraniji odgovor na staro pitanje je li čaša vina „bolja“ od piva ili žestokog pića, ali nikako ne pretvaraju vino u zdravu naviku.

Izvor: American College of Cardiology