Umorni ste i bezvoljni nakon povratka na posao? HZJZ upozorava na znakove koje ne treba ignorirati

Povratak na posao nakon godišnjeg odmora mnogima ne donosi samo punu elektroničku poštu i zaostale zadatke. Ponovna prilagodba radnom ritmu može donijeti umor, napetost, pad motivacije i poteškoće s koncentracijom.

Takve su reakcije tijekom prvih nekoliko dana najčešće prolazne, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Problem može nastati kada stres postane intenzivan ili dugotrajan, a vremena za oporavak nema dovoljno.

Ne morate sve nadoknaditi prvog dana

HZJZ savjetuje postupan povratak u radni ritam. Umjesto pokušaja da se svi zaostaci riješe odmah, korisnije je odrediti prioritete, realno rasporediti obveze i tijekom radnog dana uzeti nekoliko kraćih pauza.

Jednako je važno nakon završetka radnog vremena odvojiti se od poslovnih obveza. Kad god je moguće, poslovne poruke i obavijesti trebalo bi ostaviti za sljedeći radni dan.

U prevenciji izgaranja važnu ulogu imaju i naizgled jednostavne navike – redovit san, kretanje, uravnotežena prehrana, boravak na otvorenom, kvalitetni odnosi i aktivnosti koje pomažu opuštanju.

Stručnjaci pritom naglašavaju da nije potrebno odjednom mijenjati cijelu svakodnevicu. Male i dugoročno održive promjene obično su korisnije od pokušaja da se preko noći sve „dovede u red“.

Kada stres više nije samo prolazna faza?

Nekoliko napornih dana ne znači nužno da je osoba na putu prema izgaranju. Pažnju ipak treba obratiti ako emocionalna ili tjelesna iscrpljenost traje dulje vrijeme.

Među mogućim upozoravajućim znakovima su problemi sa spavanjem, razdražljivost, česte promjene raspoloženja, gubitak motivacije, poteškoće s koncentracijom i osjećaj smanjene učinkovitosti.

Znak za uzbunu mogu biti i sve izraženija potreba za povlačenjem, nemogućnost opuštanja nakon posla te učestale tjelesne tegobe koje osoba povezuje sa stresom.

Kada potražiti stručnu pomoć?

Stručnu pomoć preporučuje se potražiti ako se teškoće pogoršavaju, ozbiljno utječu na san, odnose i radnu sposobnost ili stvaraju osjećaj da se više nije moguće nositi sa svakodnevnim zahtjevima.

Prvi korak može biti razgovor s liječnikom obiteljske medicine, psihologom, psihijatrom ili drugim stručnjakom za mentalno zdravlje.

HZJZ podsjeća da cilj povratka s odmora nije odmah postići maksimalnu produktivnost, nego ponovno uspostaviti radni ritam koji je moguće dugoročno održavati.