Istrijani na začelju Hrvatske po traženju popusta i akcija, Zagrepčani uvjerljivo prvi!

Dok građani Zagreba najčešće pretražuju akcije, popuste i kupone, stanovnici Istarske županije nalaze se na samom začelju ljestvice. Pokazalo je to istraživanje portala kuponi.hr, koje je analiziralo navike pretraživanja popusta diljem Hrvatske.

Prema rezultatima istraživanja, Zagrepčani čak 81 posto više od prosjeka hrvatskih županija pretražuju pojmove povezane s akcijama, popustima, kuponima i rasprodajama. S druge strane, Istarska županija zauzela je posljednje, 21. mjesto, s indeksom štedljivosti od svega 64, što je 36 posto ispod prosjeka.

Na vrhu ljestvice nalazi se Grad Zagreb s indeksom 181, a slijede Osječko-baranjska županija sa 138 te Zagrebačka županija sa 115. Među županijama čiji stanovnici češće traže popuste nalaze se i Međimurska, Krapinsko-zagorska te Virovitičko-podravska županija.

Zanimljivo je da se na začelju ljestvice nalaze upravo jadranske županije. Uz Istru, najmanji interes za popuste i akcije pokazuju stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije, čiji indeks iznosi 74, te Šibensko-kninske županije s indeksom 78. Slijedi Zadarska županija s indeksom 83.

Istra je pritom posljednja iako prosječna neto plaća u županiji, prema podacima korištenima u istraživanju, iznosi 1.455 eura, što je manje od hrvatskog prosjeka od 1.553 eura. U Zagrebu, gdje je interes za popuste najveći, prosječna neto plaća iznosi 1.784 eura.

Istraživanje je pokazalo i da visina plaće nije nužno povezana s učestalošću traženja popusta. Primjerice, Virovitičko-podravska županija, koja ima najnižu prosječnu plaću u Hrvatskoj, zauzela je šesto mjesto, dok je Zagreb, s najvišim primanjima, uvjerljivo prvi.

Razlike su uočene i kod pretraživanja trgovačkih kataloga. Njih najviše pretražuju stanovnici Krapinsko-zagorske, Virovitičko-podravske i Brodsko-posavske županije, dok je najmanji interes zabilježen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Istraživanje portala kuponi.hr provedeno je analizom podataka Google Trendsa za razdoblje od 3. studenoga 2025. do 3. studenoga 2026. godine, uz korištenje podataka Državnog zavoda za statistiku o plaćama. Analizirani su pojmovi poput akcija, popusta, kupona, rasprodaja, sniženja i Black Fridaya.

Rezultati ne pokazuju koliko građani doista štede, već koliko često na internetu pretražuju mogućnosti uštede.

Na rezultate mogu utjecati i razlike u navikama internetske kupnje, zbog čega manji broj pretraga ne znači nužno i manju štedljivost građana.