SDP-ova Sanja Radolović: Istri je hitno potrebna izmjena Prostornog plana

"Prostorni plan Istarske županije posljednji put je mijenjan 2016. godine, a odluka o njegovim izmjenama donesena je još u srpnju 2022." kazala je.

Igor Franković
Igor Franković

6 Veljača 2025 I 06:15

SDP-ova Sanja Radolović: Istri je hitno potrebna izmjena Prostornog plana
Foto: IstraIN

Istarska županija suočava se s brojnim izazovima zbog zastarjelog Prostornog plana, a nužnost njegove izmjene naglasila je saborska zastupnica SDP-a, Sanja Radolović, u razgovoru za naš portal.

"Još dok sam bila predsjednica Kluba vijećnika SDP-a u Županijskoj skupštini, bavili smo se istim temama kao i danas. Prostorni plan Istarske županije posljednji put je mijenjan 2016. godine, a odluka o njegovim izmjenama donesena je još u srpnju 2022.

Od tada se ništa nije napravilo, dok su ostale županije već dva puta mijenjale svoje planove kako bi se uskladile s potrebama za obnovljive izvore energije. To je neodrživo ako želimo pratiti trendove i osigurati kvalitetniji život građana," istaknula je Radolović.

Radolović je naglasila važnost plana za postizanje energetske neovisnosti Istre, posebno s obzirom na visoku potrošnju električne energije tijekom ljetnih mjeseci.

"Vi sami znate da mi u Istri imamo veliku potrošnju električne energije, posebice tijekom ljetnih mjeseci. Prostorni plan treba predvidjeti razvoj infrastrukture za obnovljive izvore energije, ali i reverzibilne hidroelektrane te sustave za skladištenje energije.

Europska unija prepoznaje izazove zelene tranzicije i, iako je zacrtala uvjete prelaska na obnovljive izvore, ponovno se okreće ekološki prihvatljivom prirodnom plinu. Moramo stvoriti preduvjete za stabilnu opskrbu energijom jer bez toga ne možemo biti energetski samodostatni," naglasila je.

Dodala je kako se problem očituje i u planiranom zatvaranju termoelektrane Plomin: "Zatvaranje Plomina najavljeno je za 2033. godinu, ali iskreno sumnjam da će se to dogoditi tako brzo. Bez tog kapaciteta, naša županija ne može biti energetski neovisna. Moramo biti realni - obnovljivi izvori energije ne mogu sami podnijeti vršna opterećenja, pogotovo navečer kada nema ni sunca ni vjetra."

Problem gospodarenja otpadom

Radolović se dotaknula i problematike gospodarenja otpadom, s posebnim naglaskom na Kaštijun. "Desetljećima se po pitanju Kaštijuna ništa ne događa. Nadzorni odbori i direktori se mijenjaju, ali problem ostaje - ljudima tamo i dalje smrdi.

Ne može me nitko uvjeriti da je to normalno niti prihvatljivo za zdravlje ljudi i okoliš. Rješenje vidim u izgradnji bioplinskog postrojenja i kompostane, koju nitko ne želi u svom dvorištu, ali zapravo nije opasna. Također, potrebne su sortirnice otpada i reciklažna dvorišta u svakom većem gradu u Istri, a ono ključno - energana.

U velikim gradovima u EU postoje energane u centrima koje ne zagađuju okoliš. Bez toga nećemo riješiti problem Kaštijuna," rekla je Radolović.

"Kada kažu da je Kaštijun prekapacitiran, to nije točno - problem nastaje ljeti zbog velike količine biorazgradivog otpada koji smrdi. Problem je i u tome što se otpad ne selektira dovoljno dobro, što rezultira nekvalitetnim balama otpada koje plaćamo da ih skladištimo, umjesto da ih koristimo kao pogonsko gorivo, primjerice, za cementare."

Održivi turizam i urbanistički razvoj

Treći ključni izazov koji bi izmjene Prostornog plana trebale adresirati je pitanje održivog turizma.

"Trebamo ograničiti prenamjenu zemljišta u apartmanske komplekse kako bismo spriječili stvaranje 'gradova duhova' izvan turisticke sezone. Naši sugrađani su zakinuti zbog prekomjerne urbanizacije, dok istovremeno pogodujemo investitorima koji ne doprinose lokalnoj zajednici. Kažnjavamo lokalno stanovništvo, a dopuštamo da se cijele zgrade pretvaraju u apartmane. To nije održiv razvoj, to je kratkoročna dobit s dugoročnom štetom," poručuje Radolović.

Iako Hrvatska koristi sredstva iz EU fondova, Radolović upozorava na preveliku ovisnost o tim izvorima.

"Čak 75 posto svih investicija dolazi iz EU fondova, što nije održivo na duži rok. Iskoristili smo ih, ali kaskamo u isplatama krajnjim korisnicima - gradovima, općinama i poduzetnicima. Imamo ljude koji se trude na operativnim razinama, od HEP-a do drugih institucija, ali nedostaje kadrova za provedbu svih projekata. To je ozbiljan problem koji moramo riješiti ako želimo biti konkurentni i održivi," zaključila je.

Radolović smatra da su izmjene Prostornog plana temelj za rješavanje ovih problema i ključni preduvjet za održivi razvoj Istre. "Bez jasnog plana i vizije, ne možemo očekivati napredak. Vrijeme je da se pokrenemo," poručuila je Radolović za naš portal.