ŽMINJ KORAK ISPRED: Novim tehnologijama protiv ilegalne gradnje i zaštite okolišta
Riječ je o ambicioznom i tehnološki naprednom projektu kojim se Žminj svrstava među pionire lokalne digitalne transformacije u Hrvatskoj. Cilj je jasan: unaprijediti upravljanje prostorom, zaštitu okoliša i sigurnost građana kroz primjenu inovativnih rješenja temeljenih na novim tehnologijama.
Općina Žminj kreće u snažan iskorak prema digitalnoj i zelenoj budućnosti – zahvaljujući dodijeljenim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, u iznosu od 92.463,75 eura, Žminj pokreće projekt Pametna općina, ukupne vrijednosti 184.937,50 eura.
Riječ je o ambicioznom i tehnološki naprednom projektu kojim se Žminj svrstava među pionire lokalne digitalne transformacije u Hrvatskoj. Cilj je jasan: unaprijediti upravljanje prostorom, zaštitu okoliša i sigurnost građana kroz primjenu inovativnih rješenja temeljenih na novim tehnologijama.
Žminj priprema izmjene prostornog plana kojima se za kuće s bazenom uvodi minimalna građevinska parcela od 1000 četvornih metara, dok za obiteljske kuće bez bazena ostaje prag od 400 — cilj je smanjiti preizgrađenost i podići kvalitetu turističke gradnje.
Žminj snažno ulaže u obrazovanje i mlade — u tijeku je projekt nove osnovne škole vrijedan 12,5 milijuna eura, a upravo je izdana i građevinska dozvola za dogradnju vrtića s dvije nove skupine.
06:19Prije 19 d07.02.2026
Poseban naglasak stavlja se na suzbijanje bespravne gradnje i sprječavanje nastanka ilegalnih odlagališta otpada, što su dugogodišnji izazovi u mnogim sredinama. U tom segmentu projekt uključuje nadzor terena bespilotnim letjelicama (dronovima), pri čemu će se prikupljene snimke analizirati pomoću umjetne inteligencije.
Sustav će automatski detektirati promjene u prostoru, sumnjive aktivnosti i neovlaštene intervencije u okolišu, što će omogućiti brže i učinkovitije reakcije nadležnih službi.
Novim dogovorom i potpisom Dodatka Ugovora, plaće radnika značajno rastu od 01. lipnja i u potpunosti se usklađuju sa Uredbom. Dogovorena je osnovica za obračun plaće koja se primjenjuje za javne službe koja u ovom trenutku iznosi 975,60 eura.
10:51Prije 321 d11.04.2025
Uz nadzor okoliša, projekt uključuje i razvoj sustava za rano otkrivanje požara, ključnog za zaštitu prirodnih resursa i sprječavanje velikih materijalnih šteta. Osim toga, kroz uspostavu videonadzora za detekciju prometnih prekršaja, unaprijedit će se sigurnost u prometu i nadzor nad glavnim prilazima Žminju.
Ukupno će se postaviti sedam nadzornih kamera na strateške ulaze u Žminj sa županijskih i državnih prometnica. Kamere će služiti i kao alat za evidenciju prometa, povećanje opće sigurnosti i podršku hitnim službama u slučaju potrebe.
Foto: Općina ŽminjMinistrica Vučković i načelnik Žminja, Željko Plavčić
Ugovor o dodjeli sredstava načelniku Općine Žminj Željku Plavčiću svečano su uručili direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen te ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, istaknuvši važnost uključivanja jedinica lokalne samouprave u zelenu i digitalnu tranziciju Hrvatske.
„Digitalna rješenja danas su nezamjenjiv alat za učinkovito upravljanje prostorom i zaštitu naših vrijednosti. Ovaj projekt dokaz je da i općine poput Žminja mogu biti nositelji suvremenih promjena.
Posebno smo ponosni na sustav bespilotnog nadzora s primjenom umjetne inteligencije – jer to znači da okoliš i javni prostor više nećemo čuvati samo ljudskim resursima, već i uz pomoć vrhunske tehnologije,“ poručio je načelnik Željko Plavčić.
Projekt Pametna općina Žminj predstavlja sinergiju ekologije, sigurnosti i digitalne inovacije te jasno pokazuje kako se odgovornim i pametnim ulaganjem može napraviti stvarna promjena u lokalnoj zajednici.
''Civilna zaštita nije nešto što stoji po strani – ona svakodnevno živi među nama, 365 dana u godini. U svim nepogodama i kriznim situacijama upravo sustav civilne zaštite omogućuje stabilnost i normalno funkcioniranje našeg društva'', poručio je zamjenik gradonačelnika Pule, Siniša Gordić.
Povodom Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite RH, danas je u Komunalnoj palači u Puli održan zajednički prijem Grada Pule i Istarske županije, uz poruke zahvalnosti svim službama koje svakodnevno brinu o sigurnosti građana.
Sunce se danas skrilo nad Rovinjom, a iako temperature dosežu oko 14 stupnjeva, visoka vlažnost zraka, stabilan tlak i izostanak vjetra stvaraju osjetno svježiji i teži ugođaj, tipičan za obalu u ovakvim vremenskim situacijama.
Istarskoj županiji odobrena su 4,2 milijuna eura bespovratnih sredstava za tri kapitalna projekta u osnovnim školama u Fažani, Nedešćini i Vrsaru, usmjerena na izgradnju i dogradnju školskih sportskih dvorana te uvođenje jednosmjenskog rada.
U tijeku su aktivnosti na otklanjanju smetnji, a iz Istarskih domova zdravlja ističu kako je u sklopu planiranog digitalnog razvoja predviđena i izrada nove mrežne stranice.
Predložio je razmatranje drugačijeg modela realizacije – poput modela projektne alijanse, koji podrazumijeva zajednički rad države, projektanata i izvođača, dijeljenje rizika i ušteda te skraćenje rokova izgradnje.
''Povijesne jezgre europskih gradova pa tako i hrvatskih, a naročito onih u priobalju, kako bi sačuvale autentičnost, uređuju se u skladu s arhitektonskim razdobljem njihova nastanka, uz poštivanje izvornih materijala i strukture javnih površina.''
Kako je osobno vezan uz Opću bolnicu Izola i kako ova tema nadilazi političke, ali i državne granice, Milos je uputio konkretan i jasan apel Vladi Republike Hrvatske i Vladi Republike Slovenije.
Sanja Radolović u emisiji Bez cenzure na Rovinj FM-u otvoreno je govorila o mogućim prijevremenim izborima, Plenkovićevoj većini na “76. ruci” te odbacila špekulacije da bi Zoran Milanović na izbore mogao s nezavisnom listom.
Na današnji dan prije 15 godina u Balama je formalno osnovana Ladonja, regionalna politička stranka koja je u kratkom razdoblju postala najozbiljniji izazivač dotad dominantnom IDS-u na istarskoj političkoj sceni.
„Ako mladi ne mogu do stana — ne ostaju u Hrvatskoj. Ako obitelji ne mogu planirati život — nemamo demografsku obnovu. Ako radnici većinu svoje plaće troše na najam, nemaju prostor za normalan život'', zaključila je Radolović.
Prema planu, država do 2030. godine namjerava izgraditi i obnoviti ukupno 20.200 stanova, za što je predviđeno oko dvije milijarde eura. Model predviđa da će u višestambenim zgradama polovica stanova biti namijenjena prodaji, a polovica najmu.