Blok umirovljenici zajedno: „Besplatni bankovni računi postoje samo na papiru“
Iako je s početkom siječnja 2026. na snagu stupilo pravo građana na besplatan bankovni račun za isplatu plaća i mirovina, iz Bloka umirovljenici zajedno upozoravaju da se u praksi to pravo teško ostvaruje.
Mediaservis
5 Siječanj 2026 I 06:45
Foto: Patrik Macek/PIXSEL
Sa siječnjem 2026. godine i novom Zakonu građani imaju pravo na otvaranje besplatnog računa na kojem će primati plaće i mirovine, no iz Bloka umirovljenici zajedno tvrde da i nije baš tako. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
"Od 1. siječnja građanima je, barem formalno, omogućeno pravo na besplatan bankovni račun. Tako barem tvrdi Vlada. Međutim, već prvi dan primjene „reforme“ otkriva duboku apsurdnost sustava.
Da bi potrošač ostvario navedeno pravo mora osobno doći u banku, dakle ne virtualno, ne putem opunomoćenika, nego fizički doći, dopuzati, biti donesen, kako god. Punomoći, pa čak i one potpune i neograničene, u ovom slučaju ne vrijede. Ako ste nepokretni, bolesni ili institucionalizirani onda je očito da vaše pravo prestaje tamo gdje počinje zdrav razum.
Ako ili kada vlasnik računa nekako ipak uspije doći do banke, ulazi u novi krug pakla. Slijedi niz trikova, prikrivenih ucjena i administrativnih prepreka kojima banke sustavno pokušavaju demotivirati građane ili ih potpuno onemogućiti u korištenju zakonom zajamčenih besplatnih usluga.
Sve se to događa nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, čija je primjena toliko kaotična da cijeli proces sve više nalikuje cirkuskoj predstavi, sa bankama u ulozi dresera, a građanima u ulozi poslušnih životinjica.
Hrvatska narodna banka jasno je navela kako su kreditne institucije dužne, na zahtjev potrošača, omogućiti paket besplatnih usluga vezan uz jedan račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja, poput plaće ili mirovine, od 1. siječnja 2026., neovisno o broju drugih računa.
To doslovno stoji u službenom objavi HNB-a, no dio banaka očito smatra da se zakoni odnose na sve izuzev na njih. Koliko je situacija izvan svake pameti najbolje pokazuje činjenica da se osobni dolazak traži i od nepokretnih osoba, iako njihovi opunomoćenici imaju zakonsko pravo raspolagati računom u njihovo ime.
Ilustracija, Marko Lukunic/PIXSELL
Neke banke samovoljno „dorađuju“ pravila
Neke banke idu i korak dalje pa samovoljno „dorađuju“ pravila, sezonskim radnicima ili slobodnim umjetnicima uskraćuju pravo na besplatan račun, drugdje se igraju s potpisnim obrascima koje je moguće dobiti isključivo u poslovnici i koje mora vlastoručno potpisati vlasnik računa.
Ima i onih koje prije „besplatnog“ računa traže trenutačno zatvaranje minusa, zatvaranje postojećeg računa i otvaranje novog, ili neku treću varijantu iscrpljivanja. Posebno je cinično što iste te banke bez ikakvih problema odobravaju kredite uz samo nekoliko klikova, bez osobnog dolaska, bez razgovora i bez stvarnog uvida u okolnosti korisnika.
Kada je u pitanju zarada digitalizacija je savršena. Kada je u pitanju pravo građana osobni dolazak postaje sveta krava. Razlog je jednostavan, milijuni računa, čak i sa malim naknadama, bankama donose ogromne, zapravo ekstra prihode. Zato u provedbi zakona djeluju veoma koordinirano, gotovo kartelski.
Do kada će šutljiva većina sve nijemo promatrati?
Da je Vlada znala što će se događati bilo je jasno već tijekom saborske rasprave, kada su odbijeni amandmani prema kojima bi besplatne usluge bile automatski dostupne, a ne uvjetovane zahtjevom uz dolazak u banku.
Odbijen je i amandman koji bi korisnicima omogućio da sami izaberu besplatnu uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, umjesto one koju im banka „velikodušno“ dodijeli, a koju često uopće ne koriste.
Da su ti amandmani prihvaćeni ne bismo gledali gužve pred bankama ni rastuće nezadovoljstvo građana koji se ponovno osjećaju prevarenima. Ništa novog, zar ne?
Nakon što je bankama omogućeno da prodajom nenaplaćenih potraživanja kroz porezne olakšice dodatno zarađuju zajedno sa lihvarskim agencijama, nema sumnje da će i operacija tzv. „besplatnih“ računa završiti isključivo u njihovu korist. U Hrvatskoj se gotovo ništa ne događa pošteno, pravedno i transparentno ako je u korist „malog čovjeka“.
Pitanje je samo do kada će šutljiva većina sve to nijemo promatrati?"
Kolektivni ugovor dopunjen je novim člankom 90.a, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2026. godine, a kojim se radnicima JVP Pula priznaje pravo na neoporezivi dodatak uz mjesečnu plaću u iznosu od 70 eura.
Prema podacima koje je iznio, u OB Pula se na ultrazvuk abdomena čeka čak 524 dana, na ultrazvuk dojke 455 dana, na ultrazvuk srca 329 dana, dok djeca na prvi pregled dječjeg oftalmologa čekaju 229 dana.
Za vrijeme izvođenja radova bit će uvedena privremena regulacija prometa koja će se provoditi u fazama, a promet će se preusmjeravati obilaznim pravcima.
Zaključci pilot projekta jasno ukazuju na potrebu za sustavnijim pristupom profesionalnoj orijentaciji u školama. Stručne službe, nastavnici i učenici istaknuli su kako su ovakvi susreti iznimno korisni, a učenici su pokazali velik interes i potrebu za duljim i češćim radionicama.
Posebna pažnja posvećena je udrugama i institucijama koje rade s djecom s teškoćama u razvoju. Centar za inkluziju i podršku u zajednici dobiva 27.000 eura, Udruga „Pružam ti ruku“ 35.000 eura, a Dnevni centar za rehabilitaciju „Veruda“ 22.000 eura.
Miletić je naveo kako je Istarska županija u 2024. godini ostvarila izrazito pozitivan migracijski saldo, s 4.783 stanovnika više doseljenih nego odseljenih, dok je godinu ranije ta brojka iznosila 5.327, čime se Istra našla na trećem mjestu u Hrvatskoj, uz Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.
Kao glas hrvatskog naroda u Istri, u vremenima kada taj glas nije bio ravnopravno priznat, Dobrila je otvorio prostor hrvatskom jeziku, pismenosti i javnom djelovanju.
Podsjetio je na ono što je IDS mnogo puta ponavljao, da je stanje na terenu dobro poznato te da je istarska željeznička mreža spora, tehnički zastarjela, nepovezana s ostatkom Hrvatske i nedovoljno pouzdana za svakodnevne potrebe građana.
Projekt će predstaviti Peđa Grbin, gradonačelnik Grada Pule, Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje te Darovan Tušek, Dunja Predić i Ivan Vadanjel iz Zadruge Otvorena arhitektura.
Mobilno reciklažno dvorište postavljat će se prema unaprijed utvrđenom mjesečnom rasporedu, uvijek istim redoslijedom lokacija, kako bi građanima bilo omogućeno lakše planiranje odlaganja otpada.