Blok umirovljenici zajedno: „Besplatni bankovni računi postoje samo na papiru“
Iako je s početkom siječnja 2026. na snagu stupilo pravo građana na besplatan bankovni račun za isplatu plaća i mirovina, iz Bloka umirovljenici zajedno upozoravaju da se u praksi to pravo teško ostvaruje.
Mediaservis
5 Siječanj 2026 I 06:45
Foto: Patrik Macek/PIXSEL
Sa siječnjem 2026. godine i novom Zakonu građani imaju pravo na otvaranje besplatnog računa na kojem će primati plaće i mirovine, no iz Bloka umirovljenici zajedno tvrde da i nije baš tako. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
"Od 1. siječnja građanima je, barem formalno, omogućeno pravo na besplatan bankovni račun. Tako barem tvrdi Vlada. Međutim, već prvi dan primjene „reforme“ otkriva duboku apsurdnost sustava.
Da bi potrošač ostvario navedeno pravo mora osobno doći u banku, dakle ne virtualno, ne putem opunomoćenika, nego fizički doći, dopuzati, biti donesen, kako god. Punomoći, pa čak i one potpune i neograničene, u ovom slučaju ne vrijede. Ako ste nepokretni, bolesni ili institucionalizirani onda je očito da vaše pravo prestaje tamo gdje počinje zdrav razum.
Ako ili kada vlasnik računa nekako ipak uspije doći do banke, ulazi u novi krug pakla. Slijedi niz trikova, prikrivenih ucjena i administrativnih prepreka kojima banke sustavno pokušavaju demotivirati građane ili ih potpuno onemogućiti u korištenju zakonom zajamčenih besplatnih usluga.
Sve se to događa nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, čija je primjena toliko kaotična da cijeli proces sve više nalikuje cirkuskoj predstavi, sa bankama u ulozi dresera, a građanima u ulozi poslušnih životinjica.
Hrvatska narodna banka jasno je navela kako su kreditne institucije dužne, na zahtjev potrošača, omogućiti paket besplatnih usluga vezan uz jedan račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja, poput plaće ili mirovine, od 1. siječnja 2026., neovisno o broju drugih računa.
To doslovno stoji u službenom objavi HNB-a, no dio banaka očito smatra da se zakoni odnose na sve izuzev na njih. Koliko je situacija izvan svake pameti najbolje pokazuje činjenica da se osobni dolazak traži i od nepokretnih osoba, iako njihovi opunomoćenici imaju zakonsko pravo raspolagati računom u njihovo ime.
Ilustracija, Marko Lukunic/PIXSELL
Neke banke samovoljno „dorađuju“ pravila
Neke banke idu i korak dalje pa samovoljno „dorađuju“ pravila, sezonskim radnicima ili slobodnim umjetnicima uskraćuju pravo na besplatan račun, drugdje se igraju s potpisnim obrascima koje je moguće dobiti isključivo u poslovnici i koje mora vlastoručno potpisati vlasnik računa.
Ima i onih koje prije „besplatnog“ računa traže trenutačno zatvaranje minusa, zatvaranje postojećeg računa i otvaranje novog, ili neku treću varijantu iscrpljivanja. Posebno je cinično što iste te banke bez ikakvih problema odobravaju kredite uz samo nekoliko klikova, bez osobnog dolaska, bez razgovora i bez stvarnog uvida u okolnosti korisnika.
Kada je u pitanju zarada digitalizacija je savršena. Kada je u pitanju pravo građana osobni dolazak postaje sveta krava. Razlog je jednostavan, milijuni računa, čak i sa malim naknadama, bankama donose ogromne, zapravo ekstra prihode. Zato u provedbi zakona djeluju veoma koordinirano, gotovo kartelski.
Do kada će šutljiva većina sve nijemo promatrati?
Da je Vlada znala što će se događati bilo je jasno već tijekom saborske rasprave, kada su odbijeni amandmani prema kojima bi besplatne usluge bile automatski dostupne, a ne uvjetovane zahtjevom uz dolazak u banku.
Odbijen je i amandman koji bi korisnicima omogućio da sami izaberu besplatnu uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, umjesto one koju im banka „velikodušno“ dodijeli, a koju često uopće ne koriste.
Da su ti amandmani prihvaćeni ne bismo gledali gužve pred bankama ni rastuće nezadovoljstvo građana koji se ponovno osjećaju prevarenima. Ništa novog, zar ne?
Nakon što je bankama omogućeno da prodajom nenaplaćenih potraživanja kroz porezne olakšice dodatno zarađuju zajedno sa lihvarskim agencijama, nema sumnje da će i operacija tzv. „besplatnih“ računa završiti isključivo u njihovu korist. U Hrvatskoj se gotovo ništa ne događa pošteno, pravedno i transparentno ako je u korist „malog čovjeka“.
Pitanje je samo do kada će šutljiva većina sve to nijemo promatrati?"
Mediteranski plesni centar u Svetvinčentu 13. lipnja u 21 sat ugostit će predstavu “SARAB”, u sklopu programa “Savičenta pleše”. Riječ je o završnoj postaji hrvatske turneje ove palestinske cirkuske produkcije, koja kroz suvremeni cirkus progovara o iskustvu izbjeglištva, gubitka i nade.
Pozivaju sve ljubitelje jazza, MIK-a i domaće glazbene baštine da im se pridruže na placi u Krnici i uživaju u jedinstvenom spoju jazz zvuka i istarske glazbene tradicije.
Pravo na isplatu dividende pripada svim dioničarima Društva koji su na dan 18. lipnja 2026. godine upisani kao dioničari u depozitoriju Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a bit će isplaćena 7. srpnja 2026. godine.
L’Ammiraglia tako i ove godine potvrđuje svoju ulogu međunarodnog projekta koji spaja sport, kulturu i zajedničku pomorsku baštinu te doprinosi jačanju suradnje između hrvatskih i talijanskih gradova na Jadranu.
Uz edukativnu vrijednost, izložba pruža i uvid u kreativnost, vizualnu pismenost i kritičko promišljanje učenika na završetku njihova srednjoškolskog obrazovanja.
Slovenska vlada ukinula je privremene kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom. Očekuje se veća protočnost prometa, a odluku su pozdravili i u IDS-u, ističući njezin značaj za Istru i pogranična područja.
U slobodnom govoru u Saboru, Dušica Radojčić je istaknula kako se sredstva europskih fondova često koriste za zahvate koji su, prema njezinim riječima, u suprotnosti s ciljevima zbog kojih su osigurana.
Tržište nekretnina previše je važno da bi se promatralo samo kroz odnos agencije i klijenta, ono utječe na cijenu stanovanja, razvoj gradova i općina, porezne prihode i povjerenje građana u institucije.
Predloženim zakonom mijenja se postupak njihova osnivanja pa će on ubuduće započinjati podnošenjem zahtjeva nadležnom ministarstvu, dok će konačnu odluku o davanju suglasnosti za osnivanje slobodne zone donositi Vlada Republike Hrvatske.
Premijer Andrej Plenković i istarski župan Boris Miletić u Poreču su razgovarali o ključnim razvojnim projektima Istre – od povezivanja Istarskog ipsilona sa Slovenijom do novih ulaganja u sigurnost, zdravstvo i infrastrukturu.
„Ako postupci budu trajali godinama prije nego što sud utvrdi da je riječ o zlouporabi prava, sama svrha zakona bit će dovedena u pitanje“, napomenuo je Paus i dodao da učinkovita zaštita mora biti i brza zaštita.
Rasprave o Kaštijunu ponovno su se intenzivirale nakon što su predstavnici Zelenog odreda zatražili reviziju dozvola i prekid rada Centra, uz tvrdnje o nizu nepravilnosti u sustavu gospodarenja otpadom.