Blok umirovljenici zajedno: „Besplatni bankovni računi postoje samo na papiru“
Iako je s početkom siječnja 2026. na snagu stupilo pravo građana na besplatan bankovni račun za isplatu plaća i mirovina, iz Bloka umirovljenici zajedno upozoravaju da se u praksi to pravo teško ostvaruje.
Mediaservis
5 Siječanj 2026 I 06:45
Foto: Patrik Macek/PIXSEL
Sa siječnjem 2026. godine i novom Zakonu građani imaju pravo na otvaranje besplatnog računa na kojem će primati plaće i mirovine, no iz Bloka umirovljenici zajedno tvrde da i nije baš tako. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
"Od 1. siječnja građanima je, barem formalno, omogućeno pravo na besplatan bankovni račun. Tako barem tvrdi Vlada. Međutim, već prvi dan primjene „reforme“ otkriva duboku apsurdnost sustava.
Da bi potrošač ostvario navedeno pravo mora osobno doći u banku, dakle ne virtualno, ne putem opunomoćenika, nego fizički doći, dopuzati, biti donesen, kako god. Punomoći, pa čak i one potpune i neograničene, u ovom slučaju ne vrijede. Ako ste nepokretni, bolesni ili institucionalizirani onda je očito da vaše pravo prestaje tamo gdje počinje zdrav razum.
Ako ili kada vlasnik računa nekako ipak uspije doći do banke, ulazi u novi krug pakla. Slijedi niz trikova, prikrivenih ucjena i administrativnih prepreka kojima banke sustavno pokušavaju demotivirati građane ili ih potpuno onemogućiti u korištenju zakonom zajamčenih besplatnih usluga.
Sve se to događa nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o usporedivosti naknada, čija je primjena toliko kaotična da cijeli proces sve više nalikuje cirkuskoj predstavi, sa bankama u ulozi dresera, a građanima u ulozi poslušnih životinjica.
Hrvatska narodna banka jasno je navela kako su kreditne institucije dužne, na zahtjev potrošača, omogućiti paket besplatnih usluga vezan uz jedan račun za plaćanje na koji potrošač prima redovna primanja, poput plaće ili mirovine, od 1. siječnja 2026., neovisno o broju drugih računa.
To doslovno stoji u službenom objavi HNB-a, no dio banaka očito smatra da se zakoni odnose na sve izuzev na njih. Koliko je situacija izvan svake pameti najbolje pokazuje činjenica da se osobni dolazak traži i od nepokretnih osoba, iako njihovi opunomoćenici imaju zakonsko pravo raspolagati računom u njihovo ime.
Ilustracija, Marko Lukunic/PIXSELL
Neke banke samovoljno „dorađuju“ pravila
Neke banke idu i korak dalje pa samovoljno „dorađuju“ pravila, sezonskim radnicima ili slobodnim umjetnicima uskraćuju pravo na besplatan račun, drugdje se igraju s potpisnim obrascima koje je moguće dobiti isključivo u poslovnici i koje mora vlastoručno potpisati vlasnik računa.
Ima i onih koje prije „besplatnog“ računa traže trenutačno zatvaranje minusa, zatvaranje postojećeg računa i otvaranje novog, ili neku treću varijantu iscrpljivanja. Posebno je cinično što iste te banke bez ikakvih problema odobravaju kredite uz samo nekoliko klikova, bez osobnog dolaska, bez razgovora i bez stvarnog uvida u okolnosti korisnika.
Kada je u pitanju zarada digitalizacija je savršena. Kada je u pitanju pravo građana osobni dolazak postaje sveta krava. Razlog je jednostavan, milijuni računa, čak i sa malim naknadama, bankama donose ogromne, zapravo ekstra prihode. Zato u provedbi zakona djeluju veoma koordinirano, gotovo kartelski.
Do kada će šutljiva većina sve nijemo promatrati?
Da je Vlada znala što će se događati bilo je jasno već tijekom saborske rasprave, kada su odbijeni amandmani prema kojima bi besplatne usluge bile automatski dostupne, a ne uvjetovane zahtjevom uz dolazak u banku.
Odbijen je i amandman koji bi korisnicima omogućio da sami izaberu besplatnu uslugu internetskog ili mobilnog bankarstva, umjesto one koju im banka „velikodušno“ dodijeli, a koju često uopće ne koriste.
Da su ti amandmani prihvaćeni ne bismo gledali gužve pred bankama ni rastuće nezadovoljstvo građana koji se ponovno osjećaju prevarenima. Ništa novog, zar ne?
Nakon što je bankama omogućeno da prodajom nenaplaćenih potraživanja kroz porezne olakšice dodatno zarađuju zajedno sa lihvarskim agencijama, nema sumnje da će i operacija tzv. „besplatnih“ računa završiti isključivo u njihovu korist. U Hrvatskoj se gotovo ništa ne događa pošteno, pravedno i transparentno ako je u korist „malog čovjeka“.
Pitanje je samo do kada će šutljiva većina sve to nijemo promatrati?"
Rovinj i središnja Istra 16. i 17. svibnja postaju pozornica jedinstvenog Weekend Bike & Gourmet Toura koji spaja rekreaciju, prirodu i vrhunsku gastronomiju.
Učenica četvrtog razreda Noemi Knapić sudjelovala je na ovogodišnjoj Školi stvaralaštva „Novigradsko proljeće“, kao jedna od samo dvije učenice tog uzrasta iz cijele Hrvatske pozvane na ovu prestižnu smotru.
Festival se održava pod podnaslovom „Ekološki osviješten festival”, a već je prvoga dana privukao brojne posjetitelje koji su uživali u raznolikom programu.
Rasprava o sudbini književnosti u digitalnom dobu bila je u fokusu emisije „Arterija“ na Rovinj FM-u, u kojoj je gostovao povjesničar hrvatske književnosti i književni kritičar Ivica Matičević.
Rovinj će ove nedjelje postati velika plesna pozornica na otvorenom – na Trgu maršala Tita očekuje se nastup čak 300 plesača iz više gradova uz domaće snage.
Grad Pula pokreće projekte izgradnje novih parkirališta, uključujući ono u Vrtlarskoj ulici s više od 100 mjesta, dok se na Marsovom polju planira dodatnih 180 do 200 parkirnih mjesta.
Ministarstvo zdravstva pokreće izradu vremensko-kadrovskih normativa koji bi trebali donijeti ravnomjerniju raspodjelu posla među liječnicima i poboljšati kvalitetu zdravstvene skrbi.
Nakon što su Andrej Plenković i Boris Miletić u Puli otvorili temu pripajanja veleučilišta Sveučilištu Jurja Dobrile, oglasio se i SDP-ov vijećnik Marko Ferenac.
Nakon tematske sjednice o UPU-u Lučica Delfin, gradska vijećnica Dragica Pršo poručila je kako Grad Pula odluke donosi pod pritiskom mogućih odšteta, dok javni interes ostaje u drugom planu.
Nakon rasprave o UPU-u Lučica Delfin na pulskom Gradskom vijeću, Možemo! Pula optužio je gradonačelnika Peđu Grbina da zastupa interese investitora i ignorira argumente vijećnika, ističući kako je napustio sjednicu prije rasprave.
Grad Pula planira iz prostornih planova ukloniti eksploatacijsko polje Vidrijan I., ističući kako se protivi eksploataciji na toj lokaciji zbog blizine stambenih zona i zaštite kvalitete života građana.