NE PONOVILO SE! Najtužnija noć istarske povijesti dogodila se prije 81 godinu u selu Šajini
“Lug i prah s hiže zgorenih su popeljali na guvno, aš je mati rekla: Neka njihov prah bude tote doma. I dandanas je tote, na guvnu oko nas. Ali nije danas s nas samo njihov prah, nego i njihov duh i lik” rekao je Paus
IstraIN
9 Siječanj 2025 I 22:16
Foto: Alen MarovićKomemoracija u Šajinima
Ni osamdeset i jednu godinu nakon strašnog zločina koji je zadesio mještane sela Šajini u Općini Barban u noći s 8. na 9. siječnja 1944. godine, stanovnici uz podršku Mjesnog odobra, Općine, volontera i entuzijasta ne posustaju u organiziranju komemorativnog programa kojim odaju počast nezapamćenoj žrtvi svojih nevinih predaka.
Naime, spomenute su noći u dotad mirno selo Šajini ušli nacifašisti, opkolili ga, zapalili te ubili pedeset i četvero civila među kojima ženu, djecu i starce.
U Šajinima je otvoren Spomen park „9. Januar“, posvećen uspomeni na više od 50 civila stradalih u fašističkom napadu 9. siječnja 1944. godine. Novi memorijalni prostor simbolično povezuje sjećanje na žrtve, zajedništvo i nadu u budućnost.
13:08Prije 72 d01.06.2026
Sva su njihova imena danas pročitana na spomen obilježju nedaleko kojeg bi u skoroj budućnosti niknuti trebao i spomen park posvećen svim žrtvama ovog strašnog zločinačkog pohoda.
Današnja je komemoracija započela polaganjem vijenaca na spomenik koji se nalazi u središtu sela, a uz brojne delegacije, svoju je počast odao i posebni savjetnik za kulturu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, njegov današnji izaslanik Zdravko Zima, uz pripadnike Počasno-zaštitne bojne Republike Hrvatske.
Nakon minute šutnje, prigodan kulturno-komemorativni program, nastavljen je u šajinskom Društvenom domu gdje su svoj obol poezijom, pjesmom te čitanjem sjećanja preživjelih svjedoka šajinske tragedije; Danice Bulić i Ive Pekice, dali učenici Osnovne škole Jure Filipovića Barban predvođeni profesoricama Majom Griparić i Sanjom Knezović Tomišić, te KUD-a Barban predvođenog voditeljicom recitatorske skupine Nives Trošt.
Foto: Alen MarovićKomemoracija u Šajinima
Posebno je emotivno bilo gledati ulomak iz filma “Zemlja ognja” redatelja Mladena Đakovića u kojem svjedok Đino Matošić prepričava kako je te kobne noći ostao bez oba roditelja, i to u svega petoj godini života.
Prisutnima se kratko obratio i sam redatelj Đaković najavivši kako će “Zemlja ognja” Šajinima uskoro biti ustupljena na stalno korištenje, te kako će ona postati i dio obaveznog školskog kurikuluma svih istarskih osnovnih i srednjih škola.
Prigodne su govore danas, uz prisutnost nekoliko saborskih zastupnika, predstavnica Istarske županije, brojnih istarskih načelnika i gradonačelnika, predstavnika Općine Matulji i Šajinima pobratimljenog sela Lipa, predstavnika Saveza udruga antifašističkih boraca Istre, Pule, Buzeta, Matulja te Barbana, održale i predsjednica Mjesnog odbora Šajini Doris Glavaš, te predsjednica Saveza udruga antifašista Istarske županije Ada Damjanac.
Foto: IstraIN
“Započet ću citatom iz jednog sjećanja ljudi koji su preživjeli ovu tragediju. Lug i prah s hiže zgorenih su popeljali na guvno, aš je mati rekla: Neka njihov prah bude tote doma.
I dandanas je tote, na guvnu oko nas. Ali nije danas s nas samo njihov prah, nego i njihov duh i lik. Danas je s nas i s vama ona bol koju fameje šajinske, ali i barbanske i istarske i hrvatske, koje su propatile neku tragediju, nose u sebi. Zato bih iskoristio ovu priliku, izražavajući najdublji pijetet svim žrtvama, preživjelima i članovima njihovih obitelji, da zahvalim svim Šajincima koji su preko 80 godina čuvali sjećanje na ljude koji su dali svoj život u toj crnoj hladnoj noći.
To nije mala stvar - sačuvati memoriju. Najviše što možemo učiniti jest sjećati se. Pali su zbog vrijednosti do kih i danas držimo, a to su prije svega antifašizam i borba protiv nepravde”, riječi su kojima se, među ostalim, prisutnima obratio načelnik Općine Barban, saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus.
Foto: IstraIN
Govor je u Šajinima danas održala i zamjenica istarskog župana Borisa Miletića, Jessica Acquavita.
“Ova obljetnica nosi težinu sjećanja, ali i potiče nas na duboko razmišljanje o vrijednostima koje čine temelje naše zajednice. Istra nije dvojila, već je hrabro stala na stranu slabijeg, protiv fašizma, i to kao prva u Europi koja se suprotstavila ovom zlu.
Ono za što su se naši stari borili i naposljetku izborili, utrlo je put Istri kakvu danas imamo i u kakvoj danas živimo. Vrijednosti antifašizma trajno su satkane u naš DNK-a, i kao takve neizostavan su dio našeg regionalnog identiteta, i na nama je obaveza da ih baštinimo i prenosimo na našu djecu.
Univerzalne vrijednosti poput slobode i demokracije, te poštivanje ljudskih prava ostaju trajna obaveza i moralna odgovornost sviju nas”, ustvrdila je zamjenica istarskog župana.
Foto: IstraIN
Po prvi puta u Šajinima je bio i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i njegov posebni savjetnik za kulturu, Zdravko Zima.
“Čast mi je i zadovoljstvo da vam se mogu obratiti u ime predsjednika Zorana Milanovića koji je nažalost danas bio spriječen biti ovdje s vama zbog drugih obaveza.
Došao sam odati počast žrtvama zločina koje su počinile nacifašističke Crne legije. Rat je uvijek veliko zlo, a naročito kada su njegove žrtve nedužni civili. Ne smijemo zatvoriti oči ni pred činjenicom da u različitim modalitetima fašizam opet nanovo kuca na vrata.
Foto: IstraIN
Uzmimo samo našu susjednu Austriju, a primjere možemo nabrajati do sutra. Možemo vidjeti i u našoj zemlji da se različiti neofašisti pojavljuju i uvijek nastupaju pod maskom tobožnjeg domoljublja kakvog nam je servirao i Ante Pavelić.
Danas mislim da naše iskazivanje sućuti neće biti sasvim vjerodostojno ako istodobno ne demonstriramo otpor prema različitim oblicima fašizma koji se javljaju u našem vlastitom dvorištu”, zaključio je Zima.
Inače, uoči 70. obljetnice stradavanja sela Šajini, u prostorijama Društvenog doma otvorena je i Memorijalna soba posvećena ovoj tragediji.
Moguće ju je posjetiti po najavi, te se na taj način dodatno educirati o najtužnijoj noći istarske povijesti.
U Starom gradu u Buzetu počinje obnova dječjeg igrališta u Ulici Pina Budičina. Radovi vrijedni oko 80 tisuća eura počeli su 12. kolovoza, a cilj je urediti sigurniji i kvalitetniji prostor za igru najmlađih.
Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, ove je godine u Hrvatskoj zabilježeno gotovo 30 tisuća vatrogasnih intervencija, a broj požara na otvorenom veći je 13 posto nego lani.
Dugogodišnji direktor rovinjske Odvodnje Ognjen Pulić podnio je ostavku, a od 1. kolovoza radi kao zamjenik direktora Istarskog vodovoda i odvodnje. Do izbora novog direktora Odvodnju će privremeno voditi Ivana Matijević Horvat.
Nakon susreta s predstavnicima Grada Rovinj-Rovigno, veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država NJ. E. Nicole McGraw posjetila je Trg na mostu i Ulicu Carera.
Posebno potresna svjedočanstva govore o djeci koja su ukrcana u čamce za spašavanje, ali čamci u kaosu nisu bili na vrijeme odvezani od broda te ih je parobrod pri potonuću povukao za sobom.
Tone hrane, pomoć za stanarine, ljetovanja za obitelji, autoškola i komunikacijski tablet – pulska udruga Naš San Njihov Osmijeh u samo šest mjeseci pomogla je 139 obitelji s ukupno 346 članova.
Pomrčina Sunca večeras je privukla brojne poglede prema nebu diljem Istre. Iako su oblaci zaklonili najatraktivniji dio pomrčine, mnogi su ipak uspjeli uživati u rijetkom nebeskom prizoru i zabilježiti ga fotografijama.
Downtown Pula ovog se petka vraća na De Villeov uspon. Četvrto izdanje ovogodišnje sezone od 21 sat za DJ pult dovodi zagrebačkog DJ-a Hiboua, dok će za prepoznatljivu igru svjetla i projekcija ponovno biti zadužen Visualia Festival.
Pulska prometna policija u četvrtak će tijekom šest sati pojačano nadzirati korištenje mobitela i sigurnosnih pojaseva. Od početka godine evidentirali su čak 1238 prekršaja nekorištenja pojasa te 761 slučaj nepropisne uporabe mobitela.
Od danas se u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europske unije, počinje primjenjivati nova Uredba o ambalaži i ambalažnom otpadu. Cilj je smanjiti količinu otpada, ograničiti nepotrebnu ambalažu te povećati mogućnost recikliranja i ponovne uporabe.
Gotovo svaki treći ispitanik ovog ljeta neće otići na ljetovanje, a među onima koji ostaju kod kuće većina kao glavni razlog navodi nedostatak novca. Istodobno raste broj zaposlenih koji koriste kraće godišnje odmore.
Hrvatska ove godine bilježi osjetno više požara na otvorenom, a posebno zabrinjava rast opožarene površine. Do 10. kolovoza izgorjelo je gotovo 9.650 hektara, čak 75 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.