Svaki treći Hrvat puši, a odvikavanje traje godinama: 'Jedna cigareta često je dovoljna za povratak ovisnosti'

Povodom Svjetskog dana nepušenja, koji se obilježava 31. svibnja na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije još od 1987. godine, zdravstvene institucije diljem svijeta ponovno upozoravaju na štetnost pušenja i važnost zaštite nepušača, ali i pružanja podrške osobama koje žele prestati pušiti.

Tim je povodom u emisiji „Radio Ordinacija“ na Rovinj FM-u gostovala psihologinja Irena Brajković pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo IŽ, koja je govorila o sve većoj raširenosti pušenja, osobito među mladima, ali i o psihološkim mehanizmima zbog kojih je pušačima teško prestati.

„Pušenje je danas raširenije nego nekada. Ako pogledamo unatrag, nekad se pušilo u određenim trenucima, pretežito su pušili muškarci, primjerice nakon ručka, kao dio druženja, i to bismo mogli nazvati jednom vrstom svjesnog pušenja. Danas puše i žene, puše mladi, pa čak i djeca. Puši se u različitim prigodama i često nesvjesno“, rekla je Brajković.

Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj puši svaki treći građanin, a posebno zabrinjava činjenica da djeca i mladi eksperimentiraju s cigaretama već u školskoj dobi.

„Danas to više nisu samo klasične cigarete, nego i elektroničke cigarete te razni nikotinski proizvodi koji su mladima vrlo privlačni“, upozorila je.

Govoreći o klasičnom pušenju, Brajković je istaknula kako se uz nikotin, koji stvara ovisnost, tijekom izgaranja duhana oslobađa niz kancerogenih tvari čija je štetnost znanstveno potvrđena.

„To piše na svakoj kutiji cigareta i svi to znamo, ali se često ponašamo kao da ne znamo ili svjesno riskiramo svoje zdravlje. Mislim da ne trebamo posebno govoriti koliko je pušenje štetno jer gotovo svaki liječnik, bez obzira na bolest, preporučuje prestanak pušenja. Ne postoji liječnik koji će reći da su dvije ili tri cigarete dnevno dobre. Pušenje je štetno u svakoj količini i u svakom trenutku“, rekla je.

Foto: IstraIN

Na pitanje zašto je, unatoč svim upozorenjima i svijesti o štetnosti, tako teško prestati pušiti, Brajković objašnjava da se ovisnost razvija postupno.

„Kada osoba počne pušiti, najprije se razvija ponašajna ovisnost, odnosno stvaraju se obrasci ponašanja i navike. Ljudi počinju pušiti iz različitih razloga — zbog stresa, anksioznosti, a mladi često zbog potrebe za pripadanjem društvu i stvaranjem identiteta. Nakon toga nastupa nikotinska ovisnost. Organizam traži novu dozu kako bi mogao normalno funkcionirati“, pojasnila je.

Dodala je kako mnogi pušači ni ne doživljavaju sebe kao ovisnike, zbog čega je proces prestanka još zahtjevniji.

Govoreći o osobama koje uspiju prestati pušiti na dulje vrijeme, ali se kasnije ponovno vrate cigaretama, Brajković ističe važnost motivacije i stalne samokontrole.

„Važno je da osoba ne razmišlja o tome da se ‘bori protiv pušenja’, nego da se bori za nešto — za zdravlje, kvalitetniji život ili identitet nepušača. Tada je motivacija snažnija. No motivacija s vremenom slabi pa ju treba održavati“, rekla je.

Kao važan dio procesa navela je sustav nagrađivanja i stvaranje novih zdravih navika.

„Ljudi se rijetko nagrađuju za uspjeh u prestanku pušenja. Primjerice, novac koji bi potrošili na cigarete mogu iskoristiti za nešto što ih veseli“, rekla je Brajković.

Foto: Pexels

Posebno je upozorila na opasnost vraćanja cigaretama čak i nakon višegodišnje apstinencije.

„Bivši pušač mora stalno ostati oprezan. Nema opuštanja ni razmišljanja poput: ‘Sada mogu zapaliti samo jednu cigaretu.’ Ta jedna cigareta često ponovno pokrene obrazac ovisnosti“, istaknula je.

Dodala je kako je riječ o procesu vrlo sličnom drugim oblicima ovisnosti.

„To je slično kao i kod alkohola ili poremećaja prehrane. Činjenica da je osoba neko vrijeme ‘pod kontrolom’ ne znači da više nema rizika. Potrebna je stalna briga i samokontrola“, rekla je.

Istaknula je i kako ne treba očajavati zbog neuspjelih pokušaja prestanka pušenja.

„Prosječan pušač pokuša prestati sedam do osam puta prije nego što trajno prestane pušiti“, navela je.

Osim zdravstvenih posljedica, Brajković upozorava i na društveni te ekološki aspekt pušenja.

„Naša kultura i način života dodatno normaliziraju pušenje. S jedne strane postoji duhanska industrija, a s druge strane država koja od toga ima financijsku korist. Istovremeno se prodaje proizvod za koji znamo da je štetan“, rekla je.

Foto: Pexels

Posebno je istaknula problem opušaka koji završavaju u prirodi i moru, osobito tijekom ljetnih mjeseci, ali i činjenicu da su roditelji djeci model ponašanja kada je riječ o pušenju.

Upravo zato Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije pokrenuo je novi besplatni program odvikavanja od pušenja.

„Imamo novu besplatnu uslugu pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije. Riječ je o programu odvikavanja od pušenja“, rekla je Brajković.

Program je započeo 25. svibnja, a interes građana bio je velik te je prvi ciklus brzo popunjen.

Riječ je o interdisciplinarnom programu u kojem, uz psihologinju, sudjeluje i liječnica koja polaznicima pruža edukativne sadržaje namijenjene budućim nepušačima.

„Naglasak je na motivaciji, prevladavanju poteškoća i apstinencijske krize tijekom procesa prestanka pušenja. Riječ je o obliku grupne potpore kroz edukativno-savjetodavni rad, uz mogućnost individualnog savjetovanja i pristupa svakoj osobi zasebno“, pojasnila je.

U sklopu programa uključeno je i Savjetovalište za zdrave navike, u kojem sudjeluju nutricionist i kineziolog.

„Ako osobe imaju potrebu za dodatnom podrškom u tjelesnoj aktivnosti, to može biti odlična zamjena za naviku pušenja. Umjesto cigarete, razvijaju se zdrave navike kretanja i vježbanja“, rekla je Brajković.

Dodala je kako velik broj pušača strahuje od povećanja tjelesne mase nakon prestanka pušenja pa je upravo zato važna stručna podrška nutricionista.

„Često dolazi do zamjene oralne navike pa cigarete zamijene povećanim unosom hrane. Zato nastojimo osobi pružiti cjelovitu podršku i pomoći joj da usvoji zdrav način života“, zaključila je Brajković.