Kako sačuvati masline od suše? U Istri ispituju metode za otpornije nasade i stabilnije prinose

Ovogodišnje ljeto ponovno je pokazalo koliko dugotrajna suša, visoke temperature i nedostatak oborina mogu otežati poljoprivrednu proizvodnju.

Posebno su pogođeni nasadi bez sustava navodnjavanja, zbog čega se i pred istarske maslinare sve češće postavlja pitanje kako sačuvati vlagu u tlu, zaštititi plod i zadržati kvalitetu maslinova ulja.

Odgovore na ta pitanja traže znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam zajedno s istarskim maslinarima kroz operativnu skupinu InOli, odnosno projekt „Klimatski održive prakse u maslinicima – dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja“.

U istarskim maslinicima ispituju kako zatravljivanje, navodnjavanje i primjena biostimulatora mogu povećati otpornost maslina na sušu i druge klimatske ekstreme.

Projekt se provodi u stvarnim proizvodnim uvjetima, a pokusi će trajati tijekom dvije uzastopne vegetacijske sezone.

''Glavni cilj projekta je istražiti učinke odabranih klimatski održivih praksi u stvarnim proizvodnim uvjetima.

U nasadima članova operativne skupine provodimo poljske pokuse u kojima istražujemo učinak zatravljivanja, navodnjavanja i primjene biostimulatora na povećanje otpornosti maslina na klimatske ekstreme'', istaknula je dr. sc. Ana Čehić Marić, znanstvena suradnica Instituta za poljoprivredu i turizam i voditeljica operativne skupine InOli.

Zatravljivanje kao pomoć u borbi protiv suše

Jedan od važnijih dijelova istraživanja odnosi se na maslinike u kojima nije moguće uspostaviti sustav navodnjavanja. Tradicionalno održavanje golog tla učestalom obradom u uvjetima velikih vrućina može ubrzati isparavanje vlage, dok zatravljivanje stvara zaštitni sloj koji smanjuje zagrijavanje tla i povećava njegovu sposobnost zadržavanja vode.

Živi malč pritom ima i druge prednosti. Povećava bioraznolikost i udio organske tvari, poboljšava strukturu tla te ga štiti od erozije i velikih temperaturnih oscilacija. Kao pokrov mogu se koristiti samonikle trave, djetelinsko-travne smjese ili njihova kombinacija.

Ipak, travnati pokrov zahtijeva pravilno održavanje. Nije dovoljno pustiti travu da nekontrolirano raste jer tijekom sušnog dijela godine može maslini postati konkurencija za vodu i hranjive tvari. Zbog toga je važna pravodobna košnja, osobito prije nastupa ljetnih vrućina.

Istražuju se i djetelinsko-travne smjese koje mogu smanjiti eroziju, poboljšati strukturu tla te povećati zadržavanje vlage i dostupnost hranjivih tvari. Ključno je, međutim, odabrati odgovarajuće vrste te pravi trenutak njihove sjetve i košnje.

Rezidbeni ostaci ne moraju završiti u vatri

Još jedno rješenje nalazi se u materijalu koji maslinarima već stoji na raspolaganju – orezanim granama. Umjesto spaljivanja, zdravi rezidbeni ostaci mogu se usitniti u drvnu sječku i koristiti kao pokrov tla.

Takav sloj djeluje kao fizička prepreka rastu korova, pomaže u zadržavanju vode i smanjuje eroziju. Pritom je važno koristiti isključivo zdrave grane, dok materijal na kojem su vidljivi simptomi bolesti ili napada štetnika treba spaliti.

Prema podacima navedenima u projektu, primjena sječke od rezidbe u mediteranskim maslinicima može smanjiti površinsko otjecanje vode u prosjeku za 30 posto, čime tlo dobiva više vremena za upijanje vode.

Cilj su otporniji maslinici i stabilniji prinosi

Projekt InOli trebao bi pokazati koje se metode u stvarnim uvjetima istarskih maslinika najbolje nose sa sve izraženijim klimatskim ekstremima. Uz stanje tla i razvoj plodova, znanstvenici prate temperature, oborine, vjetar, količinu plodova po stablu te kvalitetu maslinovih ulja dobivenih s pokusnih i kontrolnih površina.

Posebna vrijednost pojedinih metoda jest u tome što ne zahtijevaju velika ulaganja, a mogle bi pomoći maslinarima koji nemaju mogućnost navodnjavanja.

''Primjena pokrovnih usjeva ili pokrova od rezidbenih ostataka ne zahtijeva velika investicijska sredstva, a može pridonijeti očuvanju strukture tla i stabilnijim prinosima. To postaje posebno važno u godinama obilježenima sušom, visokim temperaturama i drugim klimatskim ekstremima'', zaključila je Čehić Marić.

Korisnik projekta je Institut za poljoprivredu i turizam, a partneri su OPG Alfredo Cossetto, OPG Đanino Oklen, OPG San Rocco, OPG Vilma Brčić, Udruga Istramet i Studio Sonda.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.