Dr. Bjelajac upozorava: Ne razbolijevamo se od vrućine, nego od načina na koji se hladimo

Ljeto je stiglo u svom punom intenzitetu, a s njim i visoke temperature od kojih je teško pobjeći. Kada živa u termometru prelazi 30 stupnjeva, većina prvo traži način kako se rashladiti – klima uređajem, hladnim pićem, propuhom ili morem. No upravo u toj potrebi za trenutnim olakšanjem često radimo pogreške koje nas kasnije mogu skupo stajati.

Kako pojašnjava liječnik Vlado Bjelajac, iskustvo dugogodišnje prakse pokazuje da ljudi puno češće završe s tegobama zbog nepravilnog rashlađivanja nego zbog same vrućine.

„Iz iskustva dugogodišnje prakse primjećujem da imamo vrlo malo ljudi koji su stradali direktno od topline. Oko 90, možda i 95 posto tegoba zapravo nastaje zbog rashlađivanja“, ističe Bjelajac.

Najčešće pogreške, kaže, povezane su s pretjeranim klimatiziranjem prostora i konzumacijom vrlo hladnih napitaka.

„Posebno je opasno boraviti u klimatiziranom prostoru u mokroj, znojnoj odjeći ili sjediti direktno pod mlazom hladnog zraka. Idealno bi bilo presvući se u suhu odjeću nakon dolaska izvana“, savjetuje.

Velika razlika između vanjske i unutarnje temperature dodatno opterećuje organizam, osobito kada često prelazimo iz vrućine u hladan prostor i obrnuto.

„Ljudsko tijelo se prilagođava godišnjim dobima. Ljeti je prirodno prilagođeno toplini. Kada ga naglo izložimo hladnoći, tijelo doživljava šok. Tada dolazi do lokalnog pada imuniteta i virusi i bakterije, koji su inače prisutni u organizmu, počinju se lakše razmnožavati“, objašnjava.

Poseban oprez potreban je i kod unosa tekućine. Iako je hidratacija ključna, način na koji pijemo također igra važnu ulogu.

„Puno tekućine gubimo znojenjem i to moramo nadoknaditi. No nije svejedno kako pijemo. Ako naglo popijemo jako hladno piće, pothlađujemo ždrijelo i opet rušimo lokalni imunitet. Bolje je piti polako, u manjim gutljajima“, naglašava.

Foto: Pexels

A što je s propuhom, vječnom temom ljetnih rasprava? Bjelajac kaže da naši stariji ipak nisu bili daleko od istine. „Propuh može biti opasniji od običnog vjetra na otvorenom jer ne hladi tijelo ravnomjerno. Kada su samo pojedini dijelovi tijela izloženi hladnom zraku, organizam dobiva zbunjujuće signale i teže se prilagođava.“

Upravo zbog toga često dolazi do ukočenosti vrata, leđa ili upale mišića, osobito nakon fizičkog napora.

„Kada zagrijane mišiće naglo rashladimo, primjerice klimom ili propuhom, može doći do upale. Srećom, to uglavnom prolazi kroz nekoliko dana.“

Na kraju, Bjelajac upozorava i na jednu manje vidljivu, ali važnu dimenziju ljetnih vrućina – psihološku. „Važno je ne stvarati dodatnu paniku. Reakcija na toplinu često je i psihička. Ako se stalno fokusiramo na vrućinu, ona nam postaje još teža.“

Poruka je jasna – rashladiti se treba, ali pametno. Jer ljeti nas često ne sruši sunce, nego vlastita brzopletost u bijegu od njega.