Radno vrijeme koje stalno varira može narušiti zdravlje, a posljedice nisu jednake za muškarce i žene...

Na zdravlje zaposlenih ne utječe samo koliko rade, nego i koliko se često mijenja njihov broj radnih sati. Novo istraživanje pokazalo je da velike oscilacije mogu imati ozbiljne posljedice, koje se kod muškaraca i žena manifestiraju na različite načine.

Nepredvidiv radni raspored za mnoge je zaposlenike više od organizacijske poteškoće. Česte i velike promjene broja radnih sati mogle bi biti povezane s pogoršanjem zdravlja, pokazalo je novo istraživanje objavljeno u časopisu SSM – Population Health.

Studija je obuhvatila podatke više od 61 tisuće Amerikanaca u radnoj dobi. Istraživači su njihove procjene zdravstvenog stanja uspoređivali s promjenama broja radnih sati iz mjeseca u mjesec, piše Euronews.

Rezultati pokazuju da je izrazito nestabilno radno vrijeme povezano s većim rizikom od pogoršanja zdravlja kod muškaraca koji su ostali zaposleni. Kod žena su se posljedice češće očitovale kroz smanjenje radnog vremena, izostanke ili napuštanje posla zbog zdravstvenih problema.

Istraživači ističu kako kvaliteta radnog mjesta ne ovisi samo o plaći, pogodnostima i ukupnom broju radnih sati. Važnu ulogu ima i stabilnost rasporeda, koja je dosad bila znatno manje istražena.

Stabilnim radnikom smatrao se onaj čiji se broj radnih sati nije značajno mijenjao. Kao primjer izrazito nestabilnog rasporeda navodi se zaposlenik koji jedan mjesec radi 20 sati tjedno, sljedeći 60, potom ponovno 60, a nakon toga se vraća na 20 sati.

Upravo bi takve nagle promjene mogle biti problematičnije od samog broja odrađenih sati.

Kod muškaraca veći rizik od pogoršanja zdravlja

Kod muškaraca koji su nastavili raditi izrazite promjene radnog vremena bile su povezane s procijenjenom vjerojatnošću pogoršanja zdravlja od 38 posto, a kod oniha sa stabilnim rasporedom od 40 sati tjedno ta je vjerojatnost iznosila oko 28 posto, navodi Euronews.

Istodobno se vjerojatnost zadržavanja stabilnog zdravstvenog stanja smanjivala s približno 46 na 38 posto kako su oscilacije u radnom vremenu postajale izraženije.

Istraživači pritom naglašavaju da problem možda nije samo u količini rada, nego u naglim promjenama – primjerice, kada zaposlenik jedan tjedan radi iznimno mnogo, a sljedeći znatno manje.

Žene češće smanjuju radno vrijeme ili napuštaju posao

Kod žena je zabilježen drugačiji obrazac. Među onima koje su ostale zaposlene nije utvrđena statistički jasna povezanost između nestabilnog radnog vremena i pogoršanja zdravstvenog stanja.

No kada su u analizu uključene i žene koje su zbog zdravstvenih problema smanjile ili prekinule rad, odnosno napustile posao, povezanost je postala znatno izraženija.

Procijenjena vjerojatnost ograničenja rada zbog zdravstvenih problema povećavala se s oko 2,5 na gotovo osam posto kako su oscilacije u broju radnih sati rasle od najmanjih do najvećih zabilježenih vrijednosti.

Stvarni rizici mogli bi biti i veći

Autori istraživanja upozoravaju na takozvani „efekt zdravog radnika koji preživi“. Ako se promatraju samo ljudi koji su nastavili raditi, iz analize mogu biti izostavljeni oni čije se zdravlje toliko pogoršalo da više nisu mogli ostati zaposleni.

U uzorku tako ostaju zdraviji radnici, zbog čega stvarni zdravstveni rizici mogu izgledati manjima nego što doista jesu.

Posljedice nestabilnog rasporeda zato se kod muškaraca i žena ne moraju pokazivati na isti način. Kod muškaraca su češće vidljive kroz pogoršanje zdravlja tijekom zaposlenja, dok se kod žena mogu očitovati kroz zdravstvena ograničenja, smanjenje radnog vremena ili potpuno povlačenje s tržišta rada.

Nestabilno radno vrijeme stoga nije samo pitanje organizacije ili neugodnog rasporeda, zaključuju istraživači. Riječ je o mogućem zdravstvenom riziku, zbog čega bi predvidivost radnih sati trebala postati važan dio rasprave o kvaliteti zaposlenja, piše Euronews.