NAGLI SKOK U prva dva tjedna Nove godine u Istri je čak 138 oboljelih od gripe!

Sve češće čujemo da ljudi oko nas oboljevaju u ovo doba godine, a možda se i vi sami ne osjećate baš najbolje. Porast oboljelih od gripe je, kako u Hrvatskoj, tako i u Istri, normalna pojava.

Radi li se o gripi ili običnoj prehladi, a tu ne smijemo zaboraviti ni na još uvijek prisutan COVID 19, provjerite u nastavku.

Porazgovarali smo s voditeljicom službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Jasnom Valić, koja nam je rekla kako je gripa doista ozbiljna zarazna bolest.

"Brojke su nam potvrdile da se došlo do naglog porasta prijavljenih slučajeva u Istri. U listopadu smo imali samo 10 prijavljenih slučajeva zaraze gripom, u studenom devet, a u prva dva tjedna u prosincu sedam prijava. Nagli skok bilježi se u posljednja dva tjedna 2024. godine, kada su došle 33 prijave", kaže Valić.

Dodaje i kako u prvih 13 dana ove godine imaju 138 prijava. "Dakle, možemo reći da je epidemija gripe počela, što je uobičajeno u ovo doba godine. To je sezonska bolest, ona se u epidemijskom obliku javlja zimi, kad je hladno, kada postoje uvjeti i u okolišu i u našem dišnom sustavu, da se virus širi, kada ljudi pretežno borave u zatvorenom prostoru. To sve pomaže nastanku epidemije", objašnjava voditeljica službe za epidemiologiju NZJZ IŽ.

Koji su simptomi gripe najizraženiji? Je li to ove godine uobičajeno kao inače ili imamo možda nešto novo?

Gripa je ozbiljna bolest. Njena osnovna karakteristika je da kreće naglo, u par sati čovjek se razboli dok kod obične prehlade to traje danima, ide postepeno. Ono što je karakteristično kod gripe je jako visoka temperatura, koja bude 38, 39, 40 kako kod koga, što je kod obične prehlade rijetko. Javlja se jaka glavobolja, to je isto tako kod obične prehlade, i čovjeka uhvati jaka opća malaksalost.

Ona može trajati čak i par tjedana nakon što osoba ozdravi od gripe. Bol u mišićima je jaka. Može se javiti curenje nosa, grlobolja, suhi kašalj.

Foto: Pexels

Sve to skupa traje oko 7 dana kod ljudi koji inače imaju dobar imunitet i oni će ozdraviti bez da uzimaju nekakve specifične lijekove. Međutim, gripa je jako ozbiljna bolest i može biti smrtonosna za osobe koje imaju nekakve kronične bolesti, bez obzira na dob. To mogu biti i mladi ljudi, ali najčešće su to ipak osobe starije od 65, vrlo često koje su u nekakvom kolektivnom smještaju ili leže.

Pretežno kod njih gripa završava s komplikacijama kao što su bronhitis, upala pluća ili pogoršanje te neke postojeće kronične bolesti. Tako da često dolazi do smrtnog ishoda jer je došlo do zatajenja srca ili zatajenja dišnih organa ili nekog drugog organskog sustava.

Kako se možemo zaštititi od gripe?

Prvo i osnovno je da se cijepimo.

Gripa je jedna, možemo reći, rijetka ili jedina bolest za koju svake godine u svijetu imamo novo cjepivo. Zašto je to tako? Radi se o virusu koji je jako nestabilan. On se stalno pomalo mijenja, njegove površne strukture, antigeni su stalno u promjeni.

Nekad su te promjene minimalne, a nekad su jako velike. Kada nastanu jako velike promjene, onda nastane soj virusa koji je jako različit od svih prijašnjih za koje čovjek nema obrane i onda nastaju teške pandemije kada u cijelom svijetu oboli jako veliki broj ljudi i ima puno smrtnih ishoda. Tako je bilo kad je bila španjolska gripa 1918. godine.

Dakle, cjepivo se priprema svake godine. Nastaje se prilagoditi upravo postojećem tipu virusa i zato je jako važno da svaka osoba koja je sklona tim mogućim komplikacijama da se zaštiti cijepljenjem.

Mi uvijek obavještavamo građane za koga je dobro da se cijepi. To su sve osobe bez obzira na dob koje imaju kronične bolesti srca, pluća, bubrega, dijabetes, nekakve neurološke bolesti koje mogu utjecati na disanje, bolesti koje potiskuju imunosni sustav. To su sve razlozi da se čovjek cijepi i zaštiti od gripe.

Foto: IstraIN

Ako je netko bolestan na takav način da se trenutno ne smije cijepiti, da ima nekakvu kontraindikaciju, onda je jako važno da se cijepi njegova okolina, što isto često radimo. Ako je, recimo, bolesno dijete u obitelji, onda cijepimo roditelje, braću, sestre, tako da oni ne bi njemu donijeli virus gripe u kuću.

Jako je važno da se cijepe svi stariji od 65 godina, čak i ako nemaju kronične bolesti, jer nakon 60. imunosni sustav slabi i više nemamo jednaku otpornost kao kad smo mladi. Isto tako se preporučuje cijepiti zdravstvenim djelatnicima. Prvo, naravno, da zaštite svoje zdravlje, a drugo, da zaštite zdravlje svojih pacijenata, tako da mogu raditi i da ne ostaju u kući na bolovanju.

Isto tako je važno dati preporuku trudnicama, jer kod njih gripa može isto tako biti ozbiljna bolest. Osim te direktne prevencije cjepiva, imamo tu i ono indirektno, odnosno trebali bi kroz cijelu zimu, ne samo zbog gripe, paziti na svoj imunitet. Čovjek može napraviti puno toga da se zaštiti od gripe i drugih bolesti dišnog sustava, osim cijepljenja, koja je za gripu jako važna i prvenstvena preventivna mjera.

Važno je ispravno živjeti. Pravilno jesti, treba dobro spavati, treba biti fizički aktivan, boraviti na svježem zraku, pogotovo za starije ljude koji su osjetljivi, preporučujemo da u ovo doba godine ne idu u zatvorene prostore gdje ima puno ljudi, da ne idu u kontakte sa bolesnim ljudima jer to će ih sve dovesti u rizik da se sami zaraze i razbole.

To je virus koji ide putem zraka, kapljično, i to je nešto što je teško izbjeći, disati moramo stalno. Onda je najbolje biti na svježem zraku, biti kod kuće, uz svoje članove obitelji i ne izlagati se pretjerano drugim ljudima.

Jako je važna higijena ruku, to ponekad zaboravimo, pošto se radi o respiratornom virusu, ali kod kašljanja obično stavimo ruku na usta, onda virus se nalazi na rukama i iskustvo je pokazalo da ako takvim rukama dodirujemo različite predmete, telefone ili bilo što drugo, rukohvate, ako netko zdrav iza nas prođe i dodirne to isto, sada je virus na njegovim rukama i na taj način on ga može unijeti kroz usta, nos ili dodirujući oči i isto se može zaraziti.

Dakle, higijena ruku je jako važna, može biti ona osnovna, pranje ruku mlakom, vodom i sapunom. Ako toga nemamo, možda imamo neko sredstvo za dezinfekciju pa je dovoljno protrljati ruke i već smo napravili neku dobru stvar.

Uz gripu rastu i brojke oboljelih od koronavirusa tijekom ove zime? Javljaju li se građani svojim liječnicima sa tim problemom?

Što se COVID-a tiče, brojke su nekako ustaljene, ali su puno više nego što su bile po ljeti. Ona prava, u stvari, porast je krenula negdje u osmom, devetom mjesecu, imali smo u kolovozu 302 prijave, u rujnu 510, a u listopadu 255.

Sad se to nekako malo smanjilo, ali još uvijek imamo dosta prijava, u studenom 126, a u prosincu 146. I sada u prva dva tjedna siječnja imamo 39 pristiglih prijava. Uvijek naglašavam, to nisu svi oboljeli, sigurno ih ima još.

Ima i drugih virusa, nisu samo virus gripe i virus COVID-a koji zimi cirkuliraju. Dakle, tu se miješaju različite bolesti dišnog sustava i za onoga koji je osjetljiv je jako važno da ako ima bilo kakve komplikacije, da se javi svom liječniku.

Ne mora odmah odlaziti u čekaonicu da ne zarazi druge, ali neka kontaktira s liječnikom da ne bi došao do komplikacija.