Reforma skrbi za starije otišla u krivom smjeru – prema tržištu, a ne čovjeku: Istra želi promjenu pravila!

Premalo zaposlenih, nestimulativne plaće i nered u nadležnostima doveli su do toga da stariji ostaju bez adekvatne skrbi, dok se odgovornost sve više prebacuje izvan javnog sustava.

Ena Piglić
Ena Piglić

27 Studeni 2025 I 06:15

Reforma skrbi za starije otišla u krivom smjeru – prema tržištu, a ne čovjeku: Istra želi promjenu pravila!
Pexels

Hrvatska demografski stari, ali sustav koji bi trebao brinuti o onima koji su ga gradili – izdiše.

Premalo zaposlenih, nestimulativne plaće i nered u nadležnostima doveli su do toga da stariji ostaju bez adekvatne skrbi, dok se odgovornost sve više prebacuje izvan javnog sustava.

Upravo na to upozorila je na posljednjoj sjednici Skupštine Istarske županije vijećnica iz redova IDS-a, Vesna Grubišić Juhas, uputivši prijedlog koji bi mogao otvoriti jednu od najvažnijih rasprava u županiji ove godine.

''Još prije 25 godina započeta je reforma sustava socijalne skrbi za starije osobe s decentralizacijom, kada je država samo prebacila osnivačka prava na jedinice lokalne samouprave, odnosno na županije. Ali od tada ti domovi nikada nisu imali dovoljan broj zaposlenih niti dovoljno sredstava za održavanje'', poručila je u svom govoru vijećnica Grubišić Juhas.

Naglasila je kako funkcionalno nesamostalne i teško bolesne starije osobe nikada nisu mogle dobiti adekvatnu skrb do kraja – i to najviše zbog nedostatka kadra.

IstraIN

''Plaće su bile male i nestimulativne. Rezultat takve politike je kronični nedostatak radne snage u tim ustanovama. Resorno ministarstvo danas je najodgovornije jer ima nadležnost nad cijelim sustavom, a struka već godinama traži njegovu reviziju,'' istaknula je.

No, umjesto reforme, kaže vijećnica, dobiven je svojevrstan demanti socijalnoj državi. „Sustav se usmjerio na tržište, gurajući skrb za starije prema privatnim domovima. Skrb se gurala izvan sustava, stvorivši potpuni nered.

Gradski domovi u županijskom vlasništvu nisu punopravno ušli u sustav, a umjesto uređenog modela, imamo kaos,“ rekla je.

Posebno se osvrnula na politike zapadnih zemalja EU, gdje su izdvajanja znatno veća, a sustavi pravedniji:

''Država i regije odobravaju doplatke za dugotrajnu skrb, bilo u domovima ili kod kuće, i ti doplaci idu direktno korisniku, a ne instituciji, stavljajući čovjjeka u središte sustava.''

Rješenje? Voucher i jasni kriteriji

Grubišić Juhas predlaže model vouchera za dugotrajnu skrb – sustav u kojem bi subvencija bila usmjerena građaninu, koji bi sam mogao birati gdje i kako je koristiti.

Podsjetila je i da privatni domovi već pozivaju na uvođenje vouchera, a s idejom koketira i dio zdravstvenog i socijalnog sektora. ''Takav bi sustav bio puno pravedniji i pošteniji,'' naglasila je.

Zaključila je inicijativom prema županiji: ''Trebao bi se izvršiti pritisak na resorno ministarstvo, možda i s ostalim županijama kroz Zajednicu županija, kako bi se provela izmjena Zakona o socijalnoj skrbi u segmentu dugotrajne skrbi za starije osobe.''

Miletić: „Zalažem se za to od 2009., ali sustav ostaje slijep za mogućnosti“

Istarski župan, Boris Miletić, nije dvojio oko podrške. Podsjetio je da je sličnu inicijativu pokrenuo još 2009. godine, ali bez rezultata.

''Mijenjali su se ministri i imena ministarstava, ali nitko nije poduzeo konkretne izmjene. Punopravan i pravedan sustav je onaj koji se temelji na jasnim i preciznim kriterijima,“ poručio je župan.

Posebno je istaknuo kako je trenutni model liste prvenstva za domove manjkav jer ne uzima u obzir ni visinu mirovine ni imovinski cenzus: ''Često imamo značajne diskorake. Moramo voditi računa ne samo o visini mirovine, nego i o imovini koju umirovljenik posjeduje.''

IstraIN

Složio se da je potrebna definicija jasnih kriterija subvencioniranja, bilo državnog, regionalnog ili lokalnog: ''Tada bi korisnik mogao sam odlučiti gdje želi iskoristiti subvenciju, što bi bilo puno pravednije od ovoga što imamo danas.''

Na kraju je prihvatio prijedlog za širu koordinaciju: ''Razgovarat ću s kolegama županicama i županima drugih županija i vidjeti kakav je njihov stav, ali s vama se apsolutno slažem – vrijeme je da se ovo pitanje napokon pomakne s mrtve točke.''

Hoće li upravo Istra – kroz koordinirani pritisak na Ministarstvo i Zajednicu županija – biti ta koja će inicirati stvarnu promjenu? Ako uzmemo u obzir širu demografsku sliku i jedinstvo stavova iz županijske vlasti i oporbe po ovom pitanju, odgovor možda i nije tako daleko.