OB Pula ima jedne od najdužih lista čekanja u Hrvatskoj, na kardiologa se čeka 525 dana

Dok pacijenti u hrvatskom javnom zdravstvu na pojedine specijalističke preglede čekaju mjesecima pa i više od dvije godine, u privatnim klinikama termini su dostupni gotovo odmah – no uz značajan trošak za građane.

Pokazuje to istraživanje portala kompare.hr koje je usporedilo liste čekanja u javnom sustavu s dostupnošću termina kod privatnika u nekoliko hrvatskih gradova, među kojima je i Pula.

Analizirani su prvi kardiološki pregled, holter EKG, ultrazvuk dojke i ultrazvuk abdomena u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Puli, a podaci HZZO-a otkrivaju velike razlike između javnog i privatnog sustava.

Posebno se ističe Opća bolnica Pula gdje se na prvi kardiološki pregled čeka čak 525 dana. Istovremeno, kod privatnih pružatelja zdravstvenih usluga u Istri pregled je moguće obaviti već sljedećeg dana.

Još duža čekanja bilježe se u drugim dijelovima Hrvatske. Tako se u Bjelovaru na prvi kardiološki pregled čeka 792 dana, dok se primjerice u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici Dubrava na ultrazvuk dojke čeka 477 dana. Kod privatnika se isti pregled može obaviti već sutradan.

Foto: kompare.hr

No, brži dolazak do pregleda ima svoju cijenu. Prema analizi, ultrazvuk dojke, abdomena i holter EKG u privatnim klinikama stoje između 50 i 100 eura, dok prvi kardiološki pregled građani plaćaju od 70 do 160 eura, ovisno o opsegu dijagnostike i dodatnim pretragama poput EKG-a ili ultrazvuka srca.

Iako Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje formalno omogućuje povrat opravdanih troškova ako pacijent ne može ostvariti pregled u medicinski opravdanom roku, iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata upozoravaju kako taj rok nije jasno definiran. Zbog toga većina građana privatne preglede i dalje plaća iz vlastitog džepa.

Analiza procjenjuje kako bi dodatno zdravstveno osiguranje za osobe mlađe od 40 godina, po cijeni od oko 8,63 eura mjesečno, moglo pokriti troškove navedenih pregleda.

Istraživanje ponovno otvara pitanje jednakosti pristupa zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj, s obzirom na to da brzina dolaska do dijagnoze i liječenja sve češće ovisi o financijskim mogućnostima pacijenata, a ne isključivo o hitnosti zdravstvenog stanja.